Veoma je važno javno saopštenje i izjava rukovodstva Lovačkog saveza RS, a i pojedinih lovnih stručnjaka, da je korišćenje vabilica i drugih nedozvoljenih sredstava za masovno odstreljivanje divljači zakonski zabranjeno i istovremeno u suprotnosti sa lovačkom etikom, pa je jasno opredjeljenje lovačkog saveza protiv ovakvih radnji vrlo ohrabrujuće za buduću borbu protiv krivolova.
S druge strane, zabrinjava činjenica da se navedena sredstva ipak koriste od strane članova u LU širom Posavine i da se za ovakve aktivnosti odavno zna, što je čak vidljivo i iz stanja na terenu i na You Tube video snimcima organizovanja lova na prepelicu. Poseban problem predstavlja ponašanje stranih lovaca koje naša LU dovode u RS i FBiH i organizuju lov nedozvolenim sredstvima – vabilicama i puškama petometkama, pa i odstrelom drugih vrsta ptica, posebno ptica pjevačica, što nije naša lovačka praksa i tradicija i što je kod nas zakonski zabranjeno. O krivolovu prepelice i iznošenju drugih navedenih vrsta preko granice, čime se nanosi ekološka i ekonomska šteta entitetima i državi BiH, svjedoče prijave carinskih službi, a postavlja se pitanje i ko ima korist od organizvanja ovakvih lovačkih tura, jer je evidentno da država i javnost sigurno nemaju.
Prema svemu ovome može se zaključiti da unutar lovačkih organizacija postoje dvostruka pravila i stavovi u odnosu prema lovu prepelica vabilicama i da rukovodstvo zna za ove aktivnosti što dovodi u pitanje ozbiljnost njihovog rada i izjava, a i naše povjerenju u njih.
Pored krivolova vabilicama, zaoravanje strnjišta, uznemiravanje, paljenje i krčenje poljoprivrednih parcela u ovom periodu, te prskanje herbicidima posebno negativno djeluje na populacije prepelica i druge divlje vrste. Još jednom napominjemo da ni sezona gnježđenja autohtonih populacija nije gotova, a posebna okolnost je što je ova vrsta ptice do početka septembra u posebno fiziološki stresnom i osjetljivom periodu mitarenja. Svi ovi podaci ukazuju na to da populacija prepelice trpi veliki pritisak, da sezona lova za ovu vrstu počinje prerano i da se odvija na zakonski nedozvoljen način, pa ova vrsta “gubi bitku” što mnogi izgleda ignorišu.
Poziv na bolju saradnju udruženja i lovačkih organizacija je nešto na čemu se mora obostrano raditi. U skoro svim dosadašnjim aktivnostima koja imaju zajedničke interese sa lovstvom obavještavali smo lovačke saveze i društva, ali smo u velikoj većini slučajeva ostajali bez odgovora. Pri tome se misli na sprječavanje ileglane trgovine životinjama, monitoring vrsta na terenu ili spašavanje i rehabilitacija povrijeđenih jedinki.
Kvalifikacije naših udruženja kao organizacija koja se samo deklarativno zalažu za zaštitu prirode su najblaže rečeno neozbiljna i ne mogu se primijeniti na sve organizacije. Neka naša udruženja, sa svojim kapacitetima i u skladu sa svojim interesima integralne zaštite prirode, uvijek stoje na raspolaganju svima koji odgovorno štite prirodu. Međutim, zaštita prirode nije tzv. “uništavanje predatora” ili zaštita pojednih vrsta od kojih grupa ili pojedinac ima interes, bez posmatranja ekosistema kao cjeline, već predstavlja uzgojnu mjeru zaštite lovne divljači. Naša udruženja, s obzirom na ciljeve, a u skladu sa svojim kapacitetima, imaju obavezu da objektivno i argumentima pomažu i rade na zaštiti prirode, zalažu se za istu i sprovode je nad svim vrstama u skladu sa biološkim principima, a bez obzira na naklonost grupa ili pojedinaca prema određenim vrstama, odnosno prema samo nekoliko vrsta lovne divljači. Poznato je da se jedan dio naših aktivnosti svakako odnosi na zaštitu staništa i divljih vrsta na terenu: akcije postavljanja pomoćnih materijala za gnježđenje divljih ptica, akcije čišćenja i uređenja izletišta i vodotoka, pošumljavanje, prihrana divljih vrsta u nepovoljnim uslovima, spašavanje i rehabilitacija divljih životinja i još mnogo toga.
Jovica Sjeničić, predsjednik udruženja
Poslednje ažurirano: 19 Decembra, 2021 od dizb-admin
Odgovor na izjave lovačkih saveza povodom krivolova na prepelicu
Veoma je važno javno saopštenje i izjava rukovodstva Lovačkog saveza RS, a i pojedinih lovnih stručnjaka, da je korišćenje vabilica i drugih nedozvoljenih sredstava za masovno odstreljivanje divljači zakonski zabranjeno i istovremeno u suprotnosti sa lovačkom etikom, pa je jasno opredjeljenje lovačkog saveza protiv ovakvih radnji vrlo ohrabrujuće za buduću borbu protiv krivolova.
S druge strane, zabrinjava činjenica da se navedena sredstva ipak koriste od strane članova u LU širom Posavine i da se za ovakve aktivnosti odavno zna, što je čak vidljivo i iz stanja na terenu i na You Tube video snimcima organizovanja lova na prepelicu. Poseban problem predstavlja ponašanje stranih lovaca koje naša LU dovode u RS i FBiH i organizuju lov nedozvolenim sredstvima – vabilicama i puškama petometkama, pa i odstrelom drugih vrsta ptica, posebno ptica pjevačica, što nije naša lovačka praksa i tradicija i što je kod nas zakonski zabranjeno. O krivolovu prepelice i iznošenju drugih navedenih vrsta preko granice, čime se nanosi ekološka i ekonomska šteta entitetima i državi BiH, svjedoče prijave carinskih službi, a postavlja se pitanje i ko ima korist od organizvanja ovakvih lovačkih tura, jer je evidentno da država i javnost sigurno nemaju.
Prema svemu ovome može se zaključiti da unutar lovačkih organizacija postoje dvostruka pravila i stavovi u odnosu prema lovu prepelica vabilicama i da rukovodstvo zna za ove aktivnosti što dovodi u pitanje ozbiljnost njihovog rada i izjava, a i naše povjerenju u njih.
Pored krivolova vabilicama, zaoravanje strnjišta, uznemiravanje, paljenje i krčenje poljoprivrednih parcela u ovom periodu, te prskanje herbicidima posebno negativno djeluje na populacije prepelica i druge divlje vrste. Još jednom napominjemo da ni sezona gnježđenja autohtonih populacija nije gotova, a posebna okolnost je što je ova vrsta ptice do početka septembra u posebno fiziološki stresnom i osjetljivom periodu mitarenja. Svi ovi podaci ukazuju na to da populacija prepelice trpi veliki pritisak, da sezona lova za ovu vrstu počinje prerano i da se odvija na zakonski nedozvoljen način, pa ova vrsta “gubi bitku” što mnogi izgleda ignorišu.
Poziv na bolju saradnju udruženja i lovačkih organizacija je nešto na čemu se mora obostrano raditi. U skoro svim dosadašnjim aktivnostima koja imaju zajedničke interese sa lovstvom obavještavali smo lovačke saveze i društva, ali smo u velikoj većini slučajeva ostajali bez odgovora. Pri tome se misli na sprječavanje ileglane trgovine životinjama, monitoring vrsta na terenu ili spašavanje i rehabilitacija povrijeđenih jedinki.
Kvalifikacije naših udruženja kao organizacija koja se samo deklarativno zalažu za zaštitu prirode su najblaže rečeno neozbiljna i ne mogu se primijeniti na sve organizacije. Neka naša udruženja, sa svojim kapacitetima i u skladu sa svojim interesima integralne zaštite prirode, uvijek stoje na raspolaganju svima koji odgovorno štite prirodu. Međutim, zaštita prirode nije tzv. “uništavanje predatora” ili zaštita pojednih vrsta od kojih grupa ili pojedinac ima interes, bez posmatranja ekosistema kao cjeline, već predstavlja uzgojnu mjeru zaštite lovne divljači. Naša udruženja, s obzirom na ciljeve, a u skladu sa svojim kapacitetima, imaju obavezu da objektivno i argumentima pomažu i rade na zaštiti prirode, zalažu se za istu i sprovode je nad svim vrstama u skladu sa biološkim principima, a bez obzira na naklonost grupa ili pojedinaca prema određenim vrstama, odnosno prema samo nekoliko vrsta lovne divljači. Poznato je da se jedan dio naših aktivnosti svakako odnosi na zaštitu staništa i divljih vrsta na terenu: akcije postavljanja pomoćnih materijala za gnježđenje divljih ptica, akcije čišćenja i uređenja izletišta i vodotoka, pošumljavanje, prihrana divljih vrsta u nepovoljnim uslovima, spašavanje i rehabilitacija divljih životinja i još mnogo toga.
Jovica Sjeničić, predsjednik udruženja
Kategorija: Novosti
Najnovije
Pratite nas
Kategorije
Pretraga